NSA – Američka nacionalna sigurnosna agencija – zloglasni je sinonim za sjedište moći u kojem je pohranjena i na nekoliko razina analizirana gotovo sva elektronička komunikacija američkih građana s ostatkom svijeta, ali i njihova međusobna.
Na kršenje ovlasti i kako to doista radi NSA svijet je upozorio Edward Snowden, američki obavještajac i donedavni agent CIA-e i savjetnik NSA-e. Javno je objavio tajne dokumente agencije, načine i računalne programe koji su osmišljeni za nadzor i privatnih osoba. SAD ga je proglasio špijunom i nedomoljubom, azil je pronašao u Rusiji i samim tim uzrokovao međunarodni spor na relaciji predsjednika država, odnosno Obama – Putin, jer ruski vladar nije niti pomislio udovoljiti američkim zahtjevima i izručiti zviždača Snowdena.
Tehnologija kriva za 'greške'
Špijunska afera proteklog tjedna dovela je do toga da je Obamina administracija objavila i skromno priznanje o kršenjima ovlasti vladine superagencije. NSA 'nenamjerno' je prikupila 56.000 e-mailova svojih građana u razdoblju od 2008. do 2011. Američki obavještajci objavili su to kako bi pokazali da su uočili i popravili tehničke probleme, jer za prikupljene mailove nisu imali valjani nalog. Većina prekoračenja ovlasti odnosila se na neovlašteno praćenje Amerikanaca i stranaca u SAD-u, što je ograničeno zakonima i izvršnim uredbama, piše Washington Post. Pogreške NSA-e, od teških prekoračenja ovlasti do tipografskih pogrešaka, rezultirale su slučajnim presretanjem e-mailova i telefonskih poziva, stoji u izvješću. List navodi da je interna istraga Agencije, čiji su rezultati objavljeni u svibnju 2012., pokazala da je u godini dana bilo 2776 incidenata neovlaštenog prikupljanja, pohrane, analize i distribucije zaštićene elektroničke komunikacije.
Namjerno ili ne, NSA je neosporno najmoćnija svjetska obavještajna agencija koja ima tehnološke mogućnosti da prati, vidi i čuje sve i svakoga tko se služi bilo kojim oblikom elektroničke komunikacije. Naime, agencija koja je do 1999. bila, prema pisanju The Independenta, sprdnja zbog tehnološke zaostalosti, a i u vrijeme terorističkog napada 11. rujna 2001., tvrde, u popriličnoj krizi, sada posjeduje impresivne prostore, data centre te računalne sustave. U posljednjih 13 godina potpuno je presložena i obnovljena. Zaposleno je dodatnih 10.000 ljudi te ukupan broj sada iznosi, prema nekim izvorima, i 40.000 zaposlenih. U infrastrukturu je vlada uložila više od 40 milijardi dolara, a godišnje iz budžeta dobiju 10 milijardi dolara. Sjedište je smješteno u Marylandu, 16 kilometara od Washingtona. Kompleks se sastoji od 26 zgrada okruženih s 18.000 parkirnih mjesta za zaposlenike. Za čuvanje NSA 'imanja' zaduženo je 400 pripadnika sigurnosti s jakim naoružanjem. Proračun NSA za električnu energiju prelazi 21 milijun dolara godišnje, što NSA čini drugim najvećim potrošačem struje u Marylandu. Agencija ugovara također poslove s privatnim sektorom u poljima istraživanja i opreme, budući da posjeduje prvenstveno napredne tehnologije kriptografije i analize, komunikacijskih hardvera i softvera. A svim tim upravlja general Keith B. Alexander (61), koji je na tom mjestu od 2010. godine. Jer NSA je zapravo u sastavu Ministarstva obrane.
NSA sve vidi i čuje
NSA tepaju da je glavni poslodavac za visokoobrazovane matematičare, informatičare, fizičare. A oni su, prema nalogu Agencije, objavio je The Wall Street, nadzirali gotovo 75 posto cjelokupnog prometa internetom u SAD-u. Program špijuniranja pod nazivom PRISM prvi je javnosti otkrio bivši zaposlenik NSA-e Edward Snowden.
NSA, kojoj je glavni posao borba protiv terorizma i otkrivanje neprijatelja države, u to ime ima 'dodira' tek s 1,6 posto prometa.
Ne bojte se, kaže NSA, mi ' dodirujemo' samo mali dio dnevnog prometa na internetu. Novinar The Guardiana dao si je truda te izračunao koliko to zapravo može biti. Ako neto promet iznosi 1826 petabajta podataka po danu, onda NSA "dotakne" oko 29 petabajta na dan. NSA ne objašnjava što znači "dodirnuti". Prikupiti, pohraniti ili analizirati. Konteksta radi, u 2010. Google je priopćio da se indeksiraju samo 0,004 posto podataka na internetu. Dakle, prema izvodu iz postotaka, to znači da je NSA jednaka 400 Googlea? Sedam petabajta fotografija dodaje se na Facebook stranice svaki mjesec. To je 0,23 petabajta po danu. Dakle, to znači da je NSA 126 Facebooka.
Imajte na umu da većina podataka na internetu nije e-mail ili web stranice, već su to mediji. Američka fiksna mreža, nadalje, ukupnog prometa u stvarnom vremenu prenosi 62 posto zabavnih podataka, P2P file-sharing pak čini 10,5 posto. NSA ne treba gledati sve te podatke niti preslušati svu glazbu. HTTP, odnosno web stranice, čine samo 11,8 posto od skinutog prometa u SAD-u. Komunikacije – dio do kojeg je NSA-i doista stalo – čine tek 2,9 posto u SAD-u. Dakle, po vrlo grubim izračunima NSA, koja priznaje da 'dodiruje' 1,6 posto neto prometa, to je polovica komunikacije na internetu. Usto valja imati na umu da je, prema jednoj procjeni, 68,8 posto elektroničke pošte zapravo spam. I, naravno, metapodaci koji ne nose puno postotaka, tek nekoliko bitova po datoteci koji govore tko je kome što poslao, upravo ono što NSA treba i traži. Dakle, ove brojke su besmislene kad je u pitanju izjava NSA-e o količini podataka. Jer prema zakonu velikih brojeva, tvrdi se u The Guardianu, NSA zapravo obuhvaća gotovo sve.
NSA ima desetak svojih farmi servera diljem svijeta. Novi data centar u Uti 5,7 puta je veći nego U.S. Capital. A zajedno Utah centar i Maryland sjedište imaju 28 farmi servera, što obuhvaća 228 hektara, a to je sedam puta veći prostor od Pentagona, sjedišta Ministarstva obrane Sjedinjenih Država u Arlingtonu
